Antimikrobna rezistencija (AMR) predstavlja sposobnost mikroorganizama da prežive i razmnožavaju se unatoč primjeni antimikrobnih lijekova koji su prethodno bili učinkoviti protiv njih. Posebno značajan oblik antimikrobne rezistencije odnosi se na antibiotike, pri čemu bakterije razvijaju mehanizme otpornosti koji smanjuju ili potpuno onemogućuju djelovanje ovih lijekova. Neracionalna i prekomjerna uporaba antibiotika u medicini, kao i njihova primjena u poljoprivredi, glavni su čimbenici koji potiču razvoj i širenje rezistentnih bakterijskih sojeva. Antibiotska rezistencija danas predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova jer otežava liječenje infekcija. Zbog toga su praćenje rezistencije i odgovorna primjena antibiotika ključne mjere u očuvanju njihove učinkovitosti za buduće generacije. Upravo zbog toga provedeno je i istraživanje o „Svjesnosti učenika o antimikrobnoj rezistenciji“, a rezultate istraživanja možete pogledati na idućem linku

Rezultati istraživanja_Svjesnost učenika o antimikrobnoj rezistenciji.pdf

Državna smotra iz Biosigurnosti i biozaštite održana je u Crikvenici od 22. do 34. travnja 2026. godine. Našu školu predstavljale su učenice šestog razreda Maja Čehulić i Elena Flajšman pod vodstvom mentorice Ane Bakarić s istraživačkim radom na temu „Antibiotici danas – hoće li djelovati sutra?“

Čestitke Maji i Eleni!

Terenska nastava učenika 8. a i 8. d razreda na Bled i u Ljubljanu bila je iznimno uspješna i poučna. Učenici su imali priliku upoznati prirodne i kulturne ljepote Bleda te uživati u njegovom jedinstvenom krajoliku. Posjet Ljubljani omogućio im je upoznavanje glavnog grada Slovenije, njegove povijesti i znamenitosti. Poseban dojam ostavio je posjet Zoološkom vrtu u Ljubljani, gdje su učenici kroz neposredno promatranje životinja proširili svoja znanja o životinjskom svijetu, njihovim staništima i važnosti očuvanja prirode. Tijekom cijelog putovanja učenici su pokazali odgovornost, primjereno ponašanje i interes za sadržaje koje su posjetili.

Na Županijsko natjecanje iz biologije 26. veljače 2026. u OŠ Lovre pl. Matačića, pod mentorstvom profesorice Ane Bakarić, pozvano je šest učenica naše škole.

Pozvane učenice su:

1. Klara Baković, 8.b

2. Lucija Kokić, 8.b

3. Erin Kvakan, 8.b

4. Margita Stilinović, 8.e

5. Marta Šolto, 8.e

 6. Eva Vičić, 8.e

Čestitamo!

U IV. osnovnoj školi Varaždin  u srijedu, 18. veljače 2026.  održana je Međužupanijska smotra  „Biosigurnost i biozaštita“ za regiju Središnja Hrvatska, koja je okupila ukupno 30 timova, 18 iz osnovnih te 12 iz srednjih škola iz deset hrvatskih županija. Našu školu predstavile su učenice šestog razreda, Maja Čehulić i Elena Flajšman s istraživačkim radom „Antibiotici danas, hoće li djelovati sutra?“ , pod vodstvom mentorice Ane Bakarić.

Maja i Elena ostvarile su izniman rezultat i plasirale na Državnu smotru iz Biosigurnosti i biozaštite koja će se održati u Crikvenici.

Bravo za Maju i Elenu!

Terenska nastava učenika osmih razreda u Vukovar realizirana je 28. i 29. listopada 2025. godine. Učenici su tijekom posjeta imali priliku upoznati se s važnim mjestima Domovinskog rata, poput Memorijalnog centra Domovinskog rata, Vukovarske bolnice, Ovčare i Memorijalnog groblja žrtava. Kroz stručno vođene obilaske i predavanja učenici su bolje razumjeli događaje iz 1991. godine te značaj Vukovara u hrvatskoj povijesti. Osim edukativnog dijela, program je uključivao i zajedničke aktivnosti poput kviza znanja „Škola mira“, gdje su učenici mogli provjeriti naučeno i pokazati svoje znanje. Cijelo putovanje potaknulo je razmišljanje o važnosti mira, tolerancije i sjećanja na žrtve, a mnogi učenici vratili su se kući obogaćeni novim spoznajama i snažnim dojmovima o „gradu heroju“.

U našoj školi 23. listopada 2025. godine obilježen je #EUCodeWeek – Europski tjedan programiranja, društvena inicijativa kojoj je cilj na zabavan i angažirajući način približiti programiranje, računalno razmišljanje i digitalnu pismenost svim generacijama. Pod vodstvom profesorice Ane Bakarić održana je radionica pod nazivom „AI detektiv prirode – prepoznaj vrste pomoću umjetne inteligencije“, u kojoj je sudjelovalo 19 učenika šestih i osmih razreda.

Cilj radionice bio je upoznati učenike s osnovnim pojmovima umjetne inteligencije i strojnog učenja kroz praktičan primjer prepoznavanja biljnih i životinjskih vrsta pomoću AI modela. Tijekom aktivnosti učenici su fotografirali organizme iz svoje okoline te koristili i slike dostupne na internetu kako bi istražili mogućnosti umjetne inteligencije u prepoznavanju različitih biljaka i životinja. Kroz rad s digitalnim alatima učenici su razvijali digitalne kompetencije, kritičko promišljanje i istraživačke vještine, a istovremeno su na zanimljiv način upoznali primjenu umjetne inteligencije u području prirodoslovlja. Radionica je potaknula njihovu znatiželju, aktivno sudjelovanje i raspravu o prednostima, mogućnostima i ograničenjima suvremenih AI tehnologija.

Motivacija učenika igra ključnu ulogu u učinkovitosti nastavnog procesa. Programski sadržaji u prirodi i biologiji pružaju izuzetno mnogo mogućnosti za organizaciju rada u grupama i aktivno uključivanje učenika u nastavni proces. Posebno je zanimljivo istražiti motivaciju za praktične aktivnosti, koje učenicima omogućuju primjenu teorijskog znanja u stvarnim situacijama. Uspješnost grupnog rada u nastavi može se povezati i s izrekom: “Što čujem zaboravim, što vidim zapamtim, a što učinim znam!” ili ako to prevedemo u postotke: “Mi učimo 10% od onog što čitamo, 20% od onog što slušamo, 30% od onog što vidimo, 50% onog što vidimo i čujemo, 70% od onog što izgovorimo i 90% od onog što izgovorimo i učinimo “. Rezultate istraživanja o motivaciji učenika petih i sedmih razreda za rad u grupi pogledajte na linku Rezultati istraživanja_Motivacija učenika za grupni rad na nastavi prirode i biologije.pdf

Komarci su među najvažnijim prijenosnicima zaraznih bolesti na svijetu, odgovorni za širenje uzročnika koji uzrokuju bolesti poput malarije, denga groznice, Zika virusa i chikungunye. Zbog svoje široke rasprostranjenosti i sposobnosti prilagodbe različitim okolišima, predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju, osobito u tropskim i suptropskim regijama. Zbog klimatskih promjena sve su veća prijetnja i u područjima u kojima dosad nisu bili, poput mediteranskog dijela Europe.  Istraživanje o njihovoj biologiji, ponašanju i sposobnosti prijenosa bolesti ključno je za razvoj učinkovitih strategija prevencije i kontrole. Upravo zbog toga provedeno je i istraživanje o „Svjesnosti učenika sedmih i osmih razreda o komarcima kao prijenosnicima zaraznih bolesti“, a rezultate istraživanja možete pogledati na idućem linku

Rezultati istraživanja_Svjesnost učenika o komarcima kao prijenosnicima zaraznih bolesti.pdf

Učenici 7.a i 7.d razreda, u pratnji prof. Bakarić, Bračun, Firšt i Surjan Zrnc, 20. svibnja 2025. godine bili su u jednodnevnoj terenskoj nastavi koja je obuhvaćala posjet Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, Kući Velebita te utočištu za medvjede u Kuterevu. Cilj ove nastave bio je upoznavanje prirodnih ljepota i biološke raznolikosti Velebita, kao i razvijanje ekološke svijesti i empatije prema životinjama.

Prva postaja bola je posjet Kući Velebita – suvremenom prezentacijskom centru Parka smještenom u planinskom naselju Krasno. Multimedijalni sadržaji, interaktivne izložbe i modeli podzemnog svijeta ostavili su snažan dojam na učenike, pružajući im zanimljiv uvid u geološku, biološku i kulturnu baštinu Velebita. Učenici su imali priliku razgledati karakteristične krške oblike, biljni i životinjski svijet te uživati u netaknutoj prirodi. Jedna od najzanimljivijih atrakcija u  ući Velebita učenicima je bio buromat, simulator koji im je omogućio da osjete udare bure brzine i do 110 km/h. Ovom interaktivnom instalacijom učenici su imali priliku doživjeti autentične velebitske vremenske uvijete, poznate po snažnim vjetrovima.

Iduća postaja bio je posjet utočištu za mlade medvjede u Kuterevu, gdje su učenici iz prve ruke mogli vidjeti kako se brine o napuštenim i ranjenim medvjedima. Susret s ovim veličanstvenim životinjama potaknuo je kod učenika razmišljanje o odgovornosti čovjeka prema prirodi i važnosti zaštite divljih vrsta.

Terenska nastava bila je izuzetno uspješna – spojila je učenje i doživljaj, potaknula znatiželju te pridonijela boljem razumijevanju prirode i njezine vrijednosti.