preskoči na sadržaj

Osnovna škola Malešnica

Sigurnost na Internetu

 

BUDI SIGURAN NA INTERNETU
 

  • Na internetu se trebaš predstaviti nadimkom, ne otkrivajući svoje prave osobne podatke.

  • Ne šalji i ne objavljuj svoje fotografije i fotografije svojih prijatelja putem mobitela i interneta. 

  • Ako netko na internetu od tebe zatraži da o vašem dopisivanju ne govoriš roditeljima, takva osoba ima skrivene namjere i ti trebaš o tome obavijestiti roditelje, staratelje ili nastavnika.

  • Ako primiš e-mail od nepoznate osobe, takav e-mail trebaš obrisati. On može sadržavati uznemirujuće sadržaje ili viruse koji ti mogu oštetiti računalo.

 

                         

 

  • Ukoliko se želiš susresti s osobom koju već duže vrijeme poznaješ preko interneta, OBAVEZNO sa sobom povedi roditelja ili drugu odraslu osobu koja brine o tebi. Na internetu se ljudi često lažno predstavljaju! Budi oprezan!

  • Ako se na nekoj web stranici potrebno registrirati, nikad to nemoj činiti bez znanja roditelja. Prilikom registracije se unose osobni podaci i roditelji trebaju odlučiti koje osobne podatke možeš otkriti.

  • Ako ti osoba koju već duže vrijeme poznaješ preko interneta, počne postavljati pitanja zbog kojih se osjećaš nelagodno i uznemireno, OBAVEZNO o tome porazgovaraj s roditeljima, nastavnikom ili drugom odraslom osobom iz tvojeg užeg kruga. O tome možeš razgovarati i ako nazoveš Hrabri ili Plavi telefon, a uznemiravanje možeš prijaviti i policiji, makar na mail policija@mup.hr Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

  • Ukoliko se, dok surfaš internetom, pojavi prozorčić s neprikladnim i uznemirujućim sadržajem, stranicu na kojoj se nalaziš trebaš odmah napustiti.

  • Ako počneš dobivati uvredljive ili prijeteće e-mailove ili poruke na mobitel ili Facebook od nepoznatih osoba ili osoba koje koje poznaješ iz škole, kvarta ili slično, nemoj se sramiti, šutjeti i nadati se da će to proći. Radi se o zlostavljanju putem interneta! Na poruke nemoj odgovarati, ali ih nemoj niti brisati (one mogu biti dokaz na policiji).

  • Takvo zlostavljanje možeš zaustaviti jedino razgovorom s roditeljima, nastavnikom ili drugom odraslom osobom kojoj vjeruješ!

  • Možeš nazvati i Hrabri telefon na 0800-0800 (mail: savjet@hrabritelefon.hr Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ) ili Plavi telefon na 01/4833-888. 


Budi fer:

  • Ne šalji zlonamjerne sms ili e-mail poruke. Prije nego što klikneš "Pošalji" zapitaj se kako bi se ti osjećao da primiš tu poruku.
  • Pozorno pročitaj sms i e-mail poruku prije negoli je proslijediš dalje. Nemoj prosljeđivati poruke koje vrijeđaju i uznemiruju druge. Nemoj se uključivati u ankete, rasprave i chatove koji nekog izruguju, ocrnjuju ili ogovaraju.
  • Ne snimaj i ne prosljeđuj fotografije i snimke koje mogu druge dovesti u neugodnu situaciju, osramotiti ih ili izložiti ismijavanju i vrijeđanju.

(preuzeto s: http://www.pjesmicezadjecu.com)

 

 


Nasilje među djecom

BULLYING - NASILJE MEĐU DJECOM


O nasilju među djecom govorimo kad jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada, ozljeđuje ili isključuje iz igre i aktivnosti drugo dijete koje se ne može obraniti. Takvo nasilje može imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja stvari, uništavanja stvari... često uključuje neugodne komentare o djetetovoj obitelji ili rodbini (npr. ''Ivan nema tatu! Mama ti je debela!'')

Ako imaš problema u školi, netko te izaziva, ruga ti se, udara te, uzima tvoje stvari, govori ružne riječi, ismijava te… postoji puno stvari koje možeš napraviti da se zaštitiš:

  • Nemoj misliti da se događa samo tebi - događa se mnogima i na svim mogućim mjestima
  • Ne misli da to zaslužuješ iz nekog razloga - ne moraš osjećati sram; nasilnici su ti koji imaju problem
  • Budi čvrst/a i jasan / jasna – gledaj ga u oči i reci PRESTANI!
  • Ne možeš promijeniti nasilnika, ali možeš reći odrasloj osobi u koju imaš povjerenja koja može s njim popričati i kazniti ga (nasilnici ponekad prijete želiš li nekome reći, ali samo zato jer znaju da mogu biti spriječeni)
  • Nastavi govoriti dok netko nešto ne poduzme
  • Nemoj koristi nasilje nad nasilnikom
  • Potraži pomoć - ne suočavaj se sam/sama s ovim problemom
  • Ako znaš za neki slučaj nasilja, isprićaj roditeljima, pedagogu, psihologu, nastavniku…

Ako ti se netko ruga reci mu samo: "…aha, da, štogod.." i pokaži mu da te to ne uznemiruje. Druži se sa što više ljudi! Da bi stekao/stekla prijatelje, važno je potruditi se biti prijatelj (biti ljubazan, pričati s njima, slušati ih…). Podrška roditelja (ili neke druge odrasle osobe u koju imaš povjerenja) je jako važna, pa uvijek podijeli s njima svoju uznemirenost. Ne izbjegavaj školu jer time se samo odgađa problem, a i zaostaješ u gradivu. Ne srami se tražiti pomoć!

Često braća, sestre i prijatelji znaju za zastrašivanje puno prije nego roditelji, nastavnici… te ne reagiraju jer ih je to žrtva zamolila ili iz straha da i oni ne postanu žrtve. Progovorite, jer će se jedino tako zastrašivanje i nasilničko ponašanje zaustaviti.

Ukoliko ti se takvo nasilje događa, potraži pomoć odrasle odgovorne osobe u koju imaš povjerenja (roditelji, stručnjaci u školi...) i/ili nazovi Hrabri telefon na broj 0800-0800. Linija je besplatna i anonimna te otvorena radnim danom od 9 do 20 sati.

Zanima te nešto više o temi nasilja među vršnjacima? Priručnik Nasilje među vršnjacima u izdanju Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba možeš pročitati ovdje.

 


Kako uspješno učiti?

Mali savjeti za uspješno učenje

 

 

 

Kako učiti?

Kreni polako i planirano, odredi točno koliko čega imaš naučiti, te koliko vremena imaš na raspolaganju. Pazi da to ne bude neostvariv cilj (npr. učenje 6 sati na dan, posebno ako si do sada učio/la pola sata dnevno).

 

Potrudi se da za vrijeme učenja zaista misliš na ono što učiš! Ako se koncentriraš na gradivo, brže ćeš ga zapamtiti i samim time ćeš prije biti gotov/a s učenjem i imati ćeš više vremena za druge aktivnosti.

 

Ponekad možda stvarno nemaš motivacije za učenje ili te možda muči neki problem. Tada ništa nećeš postići ako sjediš za knjigom, a zapravo razmišljaš o nečemu drugom. Ako se baš nikako ne možeš usredotočiti na učenje, zabavi se nekom drugom aktivnošću- nazovi prijatelja/icu i sl. Kada završiš s tim, pokušaj se ponovno vratiti učenju!

 

djeca učenje

 

Plan učenja

Dobro je prije početka učenja napraviti raspored vremena, tj. raspored aktivnosti koji obuhvaća učenje, ali i zabavu te sve tvoje ostale obaveze.

Razmisli o predmetu koji trebaš naučiti te odredi vrijeme koje ti je potrebno za njega (to možeš odrediti prema broju lekcija, količini teksta i sl.). Nastoj učiti od 20 do 30 minuta, nakon toga obavezno napravi pauzu od 5 do 10 minuta kako bi ti se naučeno gradivo „posložilo“, a i kako bi se odmorio/la prije daljnjeg učenja. Nakon 2 sata učenja, uzmi pauzu od pola sata. Stanke su izuzetno važne u procesu učenja te ih se trebaš pridržavati.

Svaki dan povećavaj vrijeme učenja (dovoljno je po 10-15 minuta) više nego dan ranije i budi ponosan/na na svaki svoj uspjeh. Ako učiš koncentrirano, i s pauzama, ne bi trebao/la učiti više od 2-3 sata dnevno.

 

 

Mjesto za učenje

Iskustva govore da većini djece odgovara ukoliko uvijek uče na istom mjestu. Poželjno je da to bude miran kutak kako bi se mogao/la koncentrirati samo na učenje. Preporuča se da to bude radni stol gdje možeš uspravno sjediti i ne opterećivati kralježnicu, a i kod neke djece se zaista pokazalo da bolje uče npr. na krevetu, debelom tepihu na podu i sl.

Ukoliko se teško koncentriraš na određenom mjestu, uzmi nekoliko dana i probaj učiti na nekoliko različitih mjesta gdje ti se čini gdje bi mogao/la imati najbolju moguću koncentraciju. Mjesto gdje ti se čini da si najbolje i najviše naučio/la, uzmi kao mjesto za daljnje učenje.

Prostor za učenje ne smije sadržavati stvari koje bi ti mogle odvlačiti pozornost (TV, časopise, igrice,...) odnosno, TV, kompjuter, mobitel i sl. trebaju biti isključeni.

 

 

Aktivno učenje=uspješno učenje

Aktivno učiti znači učiti s razumijevanjem! Nije dovoljno samo «sjediti za knjigom» i razmišljati o tome koja je serija sada na TV-u ili koju igricu želiš igrati. Znanje neće samo od sebe prijeći iz knjige u tvoju glavu ukoliko se malo ne potrudiš.

 

Evo nekih savjeta kako aktivno učiti:

 

  • Ponovi ono što ste učili toga dana u školi. Usporedi gradivo iz udžbenika sa svojim bilješkama. Podcrtaj ono što je bitno
  • Označavaj gradivo flomasterima, bojicama i papirićima u različitim bojama. Često se koriste različite boje markera koji označavaju stupanj važnosti gradiva (npr. žuta: najmanje važno, zelena:važno, crvena: najvažnije). Ti možeš sam/a sebi odrediti koje ti boje što znače.
  • Izradi kratke podsjetnike pomoću kojih ćeš brže zapamtiti gradivo i kasnije ga lakše ponoviti
  • Izbjegavaj učiti napamet, jer je puno teže a i brzo ćeš zaboraviti gradivo što si učio/la te ćeš ga opet morati učiti kada ti bude trebalo
  • što više ponavljaš ono što si naučio/la veća je vjerojatnost da ćeš gradivo zapamtiti na duže vrijeme
  • Slušaj na satu! Što više toga zapamtiš u školi, manje ćeš morati učiti kod kuće
  • Obavezno zapiši što je nastavnik zadao za domaću zadaću
  • Ponekad je dobro učiti zajedno s nekim- kroz međusobno ispitivanje i razjašnjavanje nejasnog gradiva povećava se motivacija za učenjem, a ujedno se provjerava i ponavlja ono što si naučio/la; važno je pronaći osobu koja ima sličan stil učenja kao i ti
  • Koristi različite «medije» pri učenju- neke informacije koje su ti potrebne za školu možeš pronaći i u novinama, na televiziji ili Internetu. Npr. na Internetu postoje različite elektroničke enciklopedije (npr. www.wikipedia.org) koje sadrže brojne informacije, slike, kratki filmovi koje ti mogu pomoći pri učenju. Posjet muzeju, zološkom vrtu, odlazak na koncert klasične glazbe ponekad ti može pomoći u učenju, jer ono što učiš u knjizi vidiš i u stvarnosti. (npr. ukoliko učiš o nekom klasičnom glazbenom djelu pomoći će ti ukoliko to djelo možeš uživo i poslušati)

 

Ukoliko primijetiš da s određenim predmetom/gradivom imaš problema, što prije potraži pomoć! Uvijek možeš potražiti pomoć kod svojih roditelja koji su tu da ti pomognu u svakom trenu. Također se možeš osjećati slobodno pitati nastavnika za pojašnjenje. Ukoliko ti je iz nekog razloga neugodno pitati nastavnika pred razredom, slobodno ga pitaj pitaj za pojašnjenje poslije sata. Za pomoć se možeš obratiti i prijatelju/ici iz razreda.

 

Ako ne znaš kome se obratiti za pomoć ili imaš nekih problema nazovi savjetodavnu liniju Hrabrog telefona, na besplatan broj 0800 0800, svakim radnim danom od 09.00 do 18.00 sati.

 

Izvor: Hrabri telefon


Sigurnost u prometu

BUDI SIGURAN U PROMETU

Već znamo da je i pješak sudionik u prometu na cestama, i da za svakog sudionika u prometu vrijede neki zajednički, ali i posebni prometni propisi i sigurnosna pravila.
Da bi tvoje svakodnevno kretanje od kuće do škole, odlazak na trening, prijatelju, po zimi ili za lošeg vremena bilo sigurno, podsjeti se na slijedeće:

 
  • Ako ideš pješice, hodaj nogostupom ili površinom koja je za to određena (npr. pješačkom stazom).
  • Kolnik koristi samo u iznimnim slučajevima, npr. kada uz cestu nema nogostupa. Hodaj što bliže rubu kolnika, vrlo pažljivo, i ne ometaj kretanje vozila kojima je kolnik prvenstveno namijenjen. Hodaj uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja.
  • Ako ti se pokvari bicikl ili ga zbog nekog drugog razloga guraš pored sebe kolnikom, ti si pješak, ali moraš hodati uz desni rub kolnika. Bicikl drži sa svoje lijeve strane.
  • Kada se kolnikom sa svojim prijateljima ili odraslima krećeš u skupini, uvijek hodajte jedan iza drugog. Ne hodajte jedan pored drugoga, jer time dovodite u opasnost sebe i vozača vozila koje vas mora obići. Hodajte uz desni rub kolnika u smjeru kretanja.
  • Kolnik, biciklističku stazu ili traku, uvijek prelazi pažljivo i najkraćim putem uz obveznu provjeru nailaze li vozila s lijeve ili desne strane. Za prijelaz koristi obilježeni pješački prijelaz ili pothodnike za pješake.
  • Pješački prijelaz ili prolaz koristi uvijek kada on nije udaljen od tebe za više od 50 metara u naselju, ili za više od 100 metara izvan naselja.
  • Ako na cesti ne postoji pješački prijelaz, ili je udaljen više od 50 metara u naselju ili 100 metara izvan naselja, a cestu moraš prijeći, obrati pozornost na promet vozila, a naročito na njihovu udaljenost i brzinu. Ne stupaj na kolnik ako se njime kreću vozila i ne ometaj svojim postupcima njihovo kretanje.
  • Na raskrižjima na kojima prometom upravlja policajac ili se prometom upravlja semaforima, prelazi kolnik samo onda kada ti je to znakom policajca ili svjetlom semafora dopušteno.
  • Kao pješak, svoje ponašanje prilagodi prometnim uvjetima i ne čini ništa što nije u skladu s prometnim propisima. Svojim postupcima ne dovodi ostale sudionike u prometu u nedoumicu ili opasnost.
  • Ako se u školu ili na izlet voziš školskim autobusom ili posebno označenim autobusom za prijevoz djece, pazi prilikom izlaska ili ulaska u autobus. Ne trči preko kolnika, ne istrčavaj naglo iza ili ispred autobusa. Isto vrijedi kada ulaziš ili izlaziš iz vozila javnog prijevoza putnika.
  • Ako se kao pješak, u prometu moraš kretati noću, pobrini se da na sebi imaš odjeću i obuću što svjetlijih boja, kako bi bilo uočljivije ostalim sudionicima u prometu. Zamoli roditelje da ti kupe odjeću i obuću s ugrađenim reflektirajućim tvarima ili neka tvoja torba ima takozvane "mačje oči".


Ako misliš da o sigurnosti u prometu znaš dovoljno, pokušaj riješiti ovaj kviz:

KOLIKO ZNAM O SIGURNOSTI U PROMETU

 

(izvor: http://www.pjesmicezadjecu.com/)

 


Kalendar
« Listopad 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

E-DNEVNIK

   ZA UČENIKE I RODITELJE

RASPORED INFORMACIJA

RASPORED ZVONA


VREMENIK PROVJERA

      

ŠKOLSKA PREHRANA

Brojač posjeta
Ispis statistike od 19. 11. 2019.

Ukupno: 68290
Ovaj mjesec: 4830
Ovaj tjedan: 1439
Danas: 13
CMS za škole logo
Osnovna škola Malešnica / Ante Topića Mimare 36, HR-10000 Zagreb / os-malesnica-zg.skole.hr / ured@os-malesnica-zg.skole.hr
preskoči na navigaciju